
ORIJEN SUKU FAHINEHAN
( Estoria {{ 5 april 2026 }} )
Fahinehan nudar suku ida ne’ebé lokaliza iha Postu administrativo Fatuberliu, Municipio Manufahi, suku Fahinehan, iha fatin orijen, eransa povo fahinehan, ne’ebé hahoris betuak dahuluk (beiala dahuluk ) Fahinehan, fatin hahoris Rai Naran, be matan no fatuk ne’ebe fo moris no identidade no fatin horik civilizasaun Fahinehan nian, fatin hirak ne’e mak sai nudar orijen no identidade hahoris Jerasaun fahinehan no hanaran ba Rai naran fahinehan .
Fatin hirak ne’ebé mak sai hanesan fatin orijim hahu-an jerasaun fahinehan no naran Rai fahinehan mak hanesan:
- Sadan ( Bosok ) “ Kuak fatin “ orijen hahoris be tuak ( beiala) Fahinehan.
- Fatin Fahisarata
- Be matan Lihu Tu no Fatuk Malidok
- Dirlau nakfilak ba Fahi Ni Ria.

Nudar ema moris, ne’ebé moris iha rai ida, mai ho nia orijen, identidade no fiar ne’ebé hahu husi ema dahuluk ho domin hodi hahu, husik no kontinua husi jerasaun ba jerasaun seluk, atu jerasaun sira tuir mai hatene husi ne’ebé nia mai, obdese ba obra ne’ebé nia betuak sira husik hela, valoriza no dignifika sira nia – an katak sira mos Nain ba fatin ne’ebé sira horik ba.
Nune’e iha lian sergala balu husi Parte Mambae nian Núne’e :
“hoer bel foa Haut – hoer foa Ra’e, hoer bel betua – hoer bel Boar mai, Toe bel enene – Ad enene, oed Tol nor ukun – hae bel nor badu, ukun oed Knia – badu oed maku, snuha hori tata “
“ dai enene – hiur enene, hoer bel leol fe sei – hoer bel ra’e fe ad, hoer bel meta kou’ kou – oed lihu mor mor,oed ne mata man dal muak, ulu man hatuar, suru man kou soru, lima maen taes lima snuha hori tata la man hati”

tuir estoria ka Ai-knanoik uma lisan Sakarai Labato ( Fahisara ) ne’ebé iha lia madalan, nudar Ahuk no hun cita iha paragarafu 1 – pajina 1 katak “ Reinu ho rai, Ahuk no rin, Lisan no ukur, fukun no Larus, leo no knua, ahi matan no uma kain, liurai no dato no ema ho ema hamosu ema seluk , hahoris liu husi usar no binan, urat no ran, feto san –uma mane,habani – hatuak hodi hatur ahi matan no uma kain ne’ebé liu husi feto no mane moris hamutuk,.
Hodi núne’e tuir lian madalan ahuk no hun sakarai lababto iha pagina 1- paragarafu 3 katak ho habei no hawa’e sai belar no buras husi ran no urat hun ho rohan laek, baba no dadin,babeta no manu lain,lei no bandera hodi sasirik e haknoi tuir lisan no ukur ne’ebé hahukur tiha ona husi beiala sira, hodi hatudu ba bein ho oan sira, hodi hatene no banati tuir saida mak beiala rai hela no tau hela, sira nia liman fitar ( Liman fatin ) no ain fatin ba bein no oan sira lao tuir no sama tuir ukur no lisan iha moris, tuir kantiga :
“ surat lakon, lalekon la lakon, surat lakon, lalenok leno nafatin, ema lakon naran la lakon,ema lakon naran temin nafatin”, hahu husi ida ne’e, mak sai nudar orijen jerasaun husi sakarai labato ( Fahisara ) tuirn kantiga hatete, “ lia ita katak, bele sei muda, lisan ukur, lei ukur – hahukur ona, muda labele “.
I. Sadan ( Bosok ) “ Kuak fatin “ orijen hahoris be tuak ( beiala) Fahinehan.
tuir mito estoria ne’ebé haktuir hanesan lenda katak uluk liu fatin ne’ebé ohin loron populasaun suku fahinehan horik ba sei mamuk no fuik, sidauk iha ema moris no horik iha fatin ne’e, sa tan koalia kona ba Civilizasaun, tempo ne’ebá .

teki – teki “ loron no Rai – rai no lorok, ranita, Ranita no Rasei malu,buka belun no dulur ba malu, sai hadulur hodi hanoin lisuk soi ami kbit rai ahuk isin, sakarai labato ( fahisara ) katak hamosu foun ida, iha fatin foun no laiha ema ida atu ukun no bandu sira, maibe sira mak kaer ukun no lei hodi tau ketan no sudin ho ema seluk, ou halo hanoin ida katak maksaur sasiri manu sira iha ai tutun no rai busa kletek bali no tinu balada iha rai leten, signifika loron ( maksaur ) labele atu hamrik mesak no mos busa labele atu hamrik, balada rua ne’e halo lia ida deit, hanoin ida – hakarak ida, mehi ida, saka malu hodi hamosu no hahoris liafuan sakarai labatu ( fahisara )” ( Copy husi estoria Uma lisan sakarai labato” estoria husi balada maksaur no busa pajina 4 )
Núne’e tuir estoria ne’ebé haktuir verbalmente husi ibun ba ibun katak orijen ema fahinehan nudar ema dahuluk sai betuak ( beiala ) hahu an – natadu an iha sadan ( Bosok ) kuak fatin, iha rai fahinehan, ne’ebé mai husi esforsu, koloborasaun, koperasaun no sakrefisu husi Balada rua mak Hanesan “ Maksaur ( manu Makikit ) no Busa.

husi esforsu, koloborasaun, koperasaun no sakrefisu husi Balada “ Maksaur ( manu Makikit ) no Busa mak hodi fo biban moris betuak fahinehan natudu iha rai leten, ne’ebé antes ne’e maksaur ho busa koalia ba malu núne’e, “loron Neebe Ita tadu ( Hein ) , kalan neebe Ita tadu, semana e Fulan neebe Ita tadu ohin to Mai ona”, tamba hein no tetu la mosu no tadu tebes mai, hein ba hein, titu ba titu, la tadu mai, kleur tebes”, ho ida ne’e , Busa hatur futar ain kukun murak , mean no mutin ba Rai no ke Rai nee, Manu maksaur loke futar liras murak mean no mutin hahu kehe no hu Rai nee, hodi halo Rai nee kuak klean duni, nunee hakfodak Rai Nakode ( nakdoko) no Tarutu halo maksaur no busa hakfodak, derepente betuak Nain Rua Mosu Mai, halo maksaur no busa hakfodak tebes, núne’e maksaur koalia ba busa katak
“ it rua nia tetu no sukat mosu, mai, duni tuir, ita rua nia mehi no hakarak”
Tuir estoria verlbal husi ibun ba ibun katak Antes ne’e fo tada ona husi Esperitu ba balada Rua ne’e.

Husi hahoris betuak Neebe sai husi Rai kuak tamba sakrefisu husi Manu maksaur no Busa, hodi nunee Mak Jerasaun husi betuak Sira nee, wainhira hare maksaur no busa, Ema seluk Han, ain Fatin, Jerasaun Ida nee la sama no Sira la besik, weinhira Mak Sira sama karik isin sei dodok deit, busa Mak lambe deit Bikan, entaun Bikan nee la uja hodi Han, wainhira Jerasaun Ida nee Mak hakiak busa iha Uma, Jerasaun Ida nee bolu Busa nee Liurai, wainhira atu Han, busa han uluk Mak Sira foin Han, busa nee mos Sira fo Han iha Bikan rasik, quando Ema seluk oho busa fuik Mak Sira hetan Sira sei tau Bua ho malus hodi ba Tanis, no Tanis nee ho Liafuan nunee :
“ ami nak Ema seluk ka ema fuik – Ema let ruma, la tada nak Nai dato loro – Nai Bei Loro “
ho ida ne’e mak hahoris betuak dahuluk Sakarai Labato ( fahisara ), iha sadan ( Bosok ) kuak fatin – fatin moris Betuak ( beiala ) Sakarai Labato Nia Orijen, neebé Jerasaun hahu husi betuak ( Beiala ) Nain Rua neebe Moris hahu an iha sadan ne’ebé hanaran Kuak fatin, iha rai fahinehan.
Husi kuak fatin ne’e, moris betuak nain Rua ho naran ” Leki ulu karut – Leki toi mau Toi ” nudar maun no ” Leki wai na – Leki do mau do” ne’ebé nia moris husi rezultadu servisu makas husi maksaur no busa, husi moris ne’ebé natadu deit mai – husi kuak sai mai rai leten – tutur rai mai deit, maibe sira nia moris mai, entre maun alin ne’e, moris ho diferente fisiku nian, liu liu iha Matan, betauk “ leki Ulu Karut – leki toi Mau toi” , nudar Maun Moris mai ho matan Rua , maibe Alin “leki wai Na – leki do Mau do” moris mai ho matan hat, matan Rua husi Oin no matan rua husi Kanuruk ( husi Kotuk ) .
((( betuak ka beiala Betuak ka Beiala Sakarai Labato nian ho naran ” Leki ulu karut – Leki toi mau Toi “Tamba bele foti Fatuk Ida ka Fatuk manu aten Ida Toi ba ahi bele Moris, ” Leki wai na – Leki do mau do” ne’e katak hare ba au betun ruma,bele kado hodi halo ahi bele moris )))))
sira rua moris mai ho matan ne’ebé deferente ne’e, Mak maun hatete ba alin neebe ho matan hat nunee ” alin o Fila falkos, ba foti fali kadi “ nunee alin Fila dunik ba okos / tun fali ba Rai kuak ne’e, foti fali kadi ( kadi = fatuk Ahi ) ” nee, wainhira alin tun fali ba Rai kuak nee, maun iha Rai leten Taka tiha Rai kuak nee ho Fatuk, nunee alin hakilar hodi hamulak husi Rai okos ba fali Nia maun Nunee:
” dehan Ita Nain Rua atu ba hare hotu mundu,maibe o Taka Rai ba Hau, la buat Ida, o Mesak ba hare, maibe la buat Ida, tinan o lai Mai – Bai loron, o sei Mai, bai- loron o la mai – tinan o sei mai. “
núne’e tempo ne’e hela deit betauk “ leki Ulu i ba oKarut – leki toi Mau toi” , nudar Maun Moris mai ho matan Rua, iha Rai fahinehan, hela iha fatin ne’e, ne’ebé to ikus mai hahoris jerasaun ba Kehahik no Berhahik.
II. JERASAUN HUSI LEKI ULU KARUT

Tuir estoria aknanoik ne’ebé haktuir katak tempo uluk, lahatene iha Epoca ida ne’ebé , maibe haktuir hela katak Jerasaun husi Leki Ulu Karut ho Leki Wai Na Mak naran Berhahik no kei hahik neebe túr ka dosmisilio iha DIRLAU.
Iha epoca ida ne’e, ema nia moris sustenta moris hodi moris, moris husi Kasa, Nune’e mak Berhahik no Kei hahik sai husi Dirlau lori asu Rua ; Asu laboru no labes sai husi Dirlau lori ba kasa iha Fatin oan Ida naran Fahisarata ( Fahisarata = Fahi Nia knuk Fatin ), tamba Sira Bain – bain kasa iha fatin ne’e.
Wainhira Kehahik no Berhahik ne’ebé lori ho Asu rua “ Laboru no Labes “ to iha fatin Fahisara, sira hetan “Fahi,” núne’e sira nain Rua lori Asu rua ne’e, hasai fahi, husi fahisarata katak hasai fahi husi fahi knúk fatin ho asu rua ne’e, nune’e Asu rua ne’e duni fahi husi Fatin ne’e halai haleu Rai, durante kalan hitu ( 7 ) – Loron Hitu ( 7 ) ka Semana Ida nia Laran ne’ebé to ikus asu Rua ne’e duni fila fali fahi ne’e, to iha fatin Fahisara, hafoin mak asu rua ne’e tata fahi ne’e iha fahisarata ka tata iha fahi knúk fatin, to mate.

Kehahik no berhahik ne’ebé kasa durante semana ida nia laran ne’e, sira mos lori ai- han tasak no matak, kehahik lori nia ai-han matak no berhahik mak lori nia ai-han tasak, tamba ne’e durante semana ida nee nia laran, sira nai rua han los mak aihan tasak ne’ebé lori husi Berhahik, sira nai rua han ai-han tasak sira ne’e hotu ona, entaun Kehahik husu ba Berhahik núne’e :
“ Agora ita han hotu ona, ai- han tasak ne’e, oinsa ita atu tau ahi “
Núne’e Berhahik foti Fatuk Rohan Ida ho ahi besi, hodi Toi, Toi Fatuk nee, ahi nee Namadaet (Namadaet = sirkuit ) keyhahik hakfodak, entaun Berhahik dehan ba KeyHahik :
” o Taka tiha o Nia matan “
nunee Berhahik Toi ahi nee, to ahi nee lakan, wainhira ahi lakan ona, Sira tau ahi, tau tiha ahi, Sira atu ba foti fahi, neebe mate ona ne’e, hodi Tunu, maibe to ba fahi ne’e, Laos fahi Mak iha, maibe nakfilak ba tiha murak mean hanesan Fahi nehan Mak latan hela, hodi nunee Sira rua ba konvida fali familia, lori fali animal Sira hanesan Fahi mean, karau mean, Manu mean, Fila hikas ba Fatin refere hodi Festa durante loron hitu (7 ) no kalan hitu ( 7 ) ka Semana ida, Nia Laran hodi halo ritual, mak hafoin sira foti murak mean ho modelo hanesan fahi nehan, ne’ebé nakfilak-an husi fahi ne’ebé Asu tata mate iha fahisarata ne’e, lori ba fali foho Dirlaun, wainhira to iha Faho dirlaun Kehahik no Berahahik hamutuk ho nia familia sira mak troka ka muda fali Dirlaun nia naran ba Hahi Ni Ria / Fahi Ni Ria, tamba fahi nehan osan mean ne’ebé nakfilak-an husi fahi ne’ebé mate iha fahisarata ne’e, halo Ritual tiha, lori ba iha dirlaun hodi tau ona iha Dirlaun.

Fahi nehan osan mean nakfilak-an husi fahi ne’ebé mate no lori ona, ba tau iha dirlaun mak Dirlaun muda ka troka naran husi kehahik no berhahik ho familia ba fali Hahi Ni Ria / Fahi Ni Ria katak fahi nia knúk ou hela fatin tamba Fahi nehan osan mean ne’e tau iha fatin ne’e, hahu husi ida ne’e foho dirlau troka Naran ba fali Fahi Ni Ria no fahisarata troka fali naran ba Dirlaun.
Husi tranformasaun Naran Dirlaun ba fali Hahi Ni Ria / Fahi Ni Ria ne’eb’e sai fatin horik ou hela ou knuk ba fahi nehan Osan Mean Ne’e Mak ho evolusaun linguazen tranforma ba rai Naran ne’ebé ohin loron hanaran FAHINEHAN.
Wainhira Dirlaun Sai fatin horik ba fahi nehan osan mean ne’e mak hahoris jerasaun sira tuir mai hodi hahu nia civilizasaun cultural ne’ebé hodi harri uma lisan hat iha fatin Fahi Ni Ria ne’e, no uma lisan hat ( 4 ) ne’e mak hodi habolu :
“ fahinehan, fukun hat – Leo hat, Kaboran Hat – Manu Lain Hat”.
III. BE MATAN LIHU TU NO FATUK MALIDOK

Be matan Lihu Tú no fatuk Malidok , lokaliza iha Aldeia Ai Nese, Suku Fahinehan ,postu Administrativo Fatuberliu, Muncipio Manufahi.
Nain ba Be Matan Lihu Tu no Fatuk Malidok mak Uma lulik sakarai Labato ( fahisara ), uma Lisan uma Katuas no Uma Loro.

Be matan nee, nudar we matan Moris ba Rai FAHINEHAN, Tamba nee wainhira atu halo Festa ruma iha Rai FAHINEHAN ( fahineria ), Mak sei lori sasan lulik Sira, ba be matan nee, hodi tebe dai dala hitu ( 7 ) hakruk dala hitu ( 7 ) Ran turuk dala hitu ( 7 ) nunee hodi hakat ba Fatuk Malidook mos halo Ritual hanesan ho be matan LIHU TU hodi temi Fatuk Malidook Nia naran ho kantiga nunee :
” dook e – dook e, Malidook e, dook e – dook e, Malidook e, Tahila Malidook – Tahila Malidook, malidooke, dook e – dook e, Malidook e, dook e – dook e, Malidook e, Na hodi hahabut nak hodi la lakon Malidook e Malidook e “
Remata Ritual no Seti ba be matan Lihu Tu no Fatuk Malidok mak hafoin hakat sai ba Fahi Ni Ria.

hakat sae ba Fahi ni Ria, sei Liu Husi Fatuk Malidook sae ba Ai kei Lala, ba betu Lau hakat ba tula busa hafoin Mak to iha Fahi ni ria.
Ritual Sira Neebe atu halo iha Fatin Sira nee, Uma lulik Neebe mak kaer Knar ba Ritual nee Mak Uma SAKARAI, nomos wainhira Atu oho animal hanesan oho karau lulik ruma, ka fahi lulik ruma Sakarai Mak Tengki tau sinal Kruz depois Tatero (Tatero iha Mambae karik ” hle“) dala hitu ( 7 ) hafoin Mak oho animal Sira nee, wainhira mate ona, nan isin Neebe ohin Sakarai fo sinal Kruz nee , koa Fila fali nan neebe Sakarai fo sinal Kruz nee fo ba Sakarai Mak Han Fila fali nan isin ne’e, no Iha fahinehan atu halo Lia metan no Lia mean ruma, wainhira Sakarai sidauk tau ahi, Uma lisan Hira Neebe existe iha fahinehan sidauk bele tau ahi, maibe quando Sakarai tau ona ahi, Mak Uma lisan Sira seluk bele tau ahi, Sakarai Mak tau uluk ahi Tamba Beiala Sakarai Mak Moris Mai lori ahi no han Uluk tasak Kedas.
IV. DIRLAU NAKFILAK BA FAHI NI RIA

DIRLAU nakfilak ba Fahiniria wainhira Keyhahik no Berhahik ho familia,belun no parentes Sira, finaliza Ritual halulik Fahi nehan Neebe nakfilak husi fahi Neebe tata mate husi Asu Kehahik No Berhahik nian naran Labour no Labes iha fahisata nee, lori murak mean ne’ebé nakfilak husi fahi ne’ebé mate sae hodi tau iha fatin dirlau .
To iha DIRLAU Mak filak fali Rai Dirlaun ba fali fahi ni Ria, nunee Mak husi nee, Dirlau Laos ona Naran DIRLAU maibe Nia naran fali FAHI NI RIA.
Iha fahi ni ria nee, Mak hari Uma lulik Sira Neebe hanaran Kabora Hat – man Lai hat, Fukun hat – Leohat no hahu husi kedas neeba Mak Fahi ni ria Nia existensia, husi existensia Ida nee Mak evolua ba transformasaun Naran ba fali ” Fahinehan ” hodi sai nudar suku neebe existe to Agora.

Fatin Dirlaun Ne’ebé naran nakfilak kedas tempo Kehahik no Berhahik Nian ne’e, iha tinan 1992 xefi Suku Fahinehan “ Arão Noe “ ho kumunidade Inklui Katuas hein nain bali nain uma lisan sira hamosu ideia koletivu ida hodi harri gruta ida ho naran Nosa senhora de Fatima, iha fahi ni ria ne’e nomos harri uma cultural hat hodi hamaluk Gruta ne’e iha fahi Ni ria.
V. KONHESE AHI TOI

Iha faze Kehahik ho berhahik nia tempo, kehahik mak hatene oinsa toi ahi ka halo ahi lakan maibe Berhahik la hatene halo ahi , núne’e tempo nee, kehahik mak han ona ai- han Tasak, Berhahik han Ai- Han Matak.
Tamba deit Berhahik sente ona oinsa han ai-han Tasak nia gostu kumpara ho ai-han matak, entaun wainhira Keihahik Toi no Tau ahi Lakan Ona, Berhahik sempre ba foti ahi Rohan husi Keihahik, husi foti ahi Rohan ne’e halo Berhahik hakdolik ba – mai tan ahi Rohan ne’e durante Tinan Lima- Bai Loro Lima nia Laran, tamba ahi Rohan ne’ebé foti sempre mate tiha – mate tiha.
Ho hakdolik ida ne’e, mak Keihahik bolu Berhahik hodi dehan Núne’e : o mai ba, Ahi mak ne’e. o hare fatuk ida ne’e ho tua Dubun ida ne’e, o toi ba, ahi mesak moris, o hare áu betun Ruma o kado ahi mesak moris, núne’e Berhahik dehan los ona sasan ita nian ba, naran katak ita fo ahi mai hau, tamba ai-han ne’ebé it rua han, ita nia mak gostu liu.
VI. FUNBERE NO MAILEIK

Estoria balu Haktuir hanesan aknonoik lenda nian haktuir katak uluk jerasaun husi keihahik no berhahik ne’ebé nia jerasaun tuir mai la hatene dalas hira ka iha sa otas , moris ema nai rua ida Naran Funbere no ida Naran Maileik, entre ema nain Rua Ne’e, nia otas, sira rua ho knar ne’ebé la hanesan FUNBERE asumi knar nudar Funu Nain no MAILEIK asumi Knar nudar hein no bali Uma.
Núne’e to loron ida funu bot mosu, funbere hakat sai ba halo funu hasoru funu maluk( Inimigu ) sira husik hela nia fen sira hela hamutuk hela ho Maileik tamba Maileik mak hein iha uma no fatin, wainhira funu hotu Funbere fila hikas mai uma, wainhira to iha uma Funbere deskonfia fali nia Maun maileik ba fali nia ferik oan, hodi Núne’e maileik ho hirus dehan ba funbere núne’e hein Funbere butar ho baur hanesan o, o Ba funu , o la Fila karik, Rama isin la Kona o, kartus musan sei Kona o, kartus musan la Kona o karik , Rama isin sei Kona o, Hau Mak istima o Nia ferik oan nee didiak mak o Fila Mai Nia liman tomak ain tomak, o FunBere ba halo ketak o Nia Uma ( halo Uma dut Ida ).

Iha tempo ne’e kedas Funbere sai husi Nia Maun Maelik nia uma hodi ba halo uma ketak ida hodi Sira hela ba, núne’e wainhira sira mesak hela ona, funbere halo relasaun habelun parente to mai babulu no Betano, ne’ebé to ikus lori habolu fali uma ne’e “ Loro Rai Kesak “ ne’ebé husi babulu hakat liu ba Orlora ne’ebé sira hasai kantiga “ loro e Babulu, Babulu loi nii,loi nii, ita lolo loi nii “ .

VII. UMA LISAN IHA SUKU FAHINEHAN
|
Nú. |
Naran Uma Lisan/ Uma Lulik |
Aldeia |
Suku |
Postu |
Munisípiu |
|
1. |
Uma katuas Astadalia |
Riamori |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
2 |
Uma Loro Requesa |
Riamori |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
3 |
Uma sakarai Labato ( fahisara ) |
Riamori |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
4 |
Uma kawak ( dato mau Klaran ) |
Riamori |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
5 |
Uma Ainese Luha lala |
Ai Nese |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
6 |
Uma Makerek |
Daurata |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
7 |
Uma badaen Kamnasa |
Daurata |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
8 |
Uma Besi |
Daurata |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
9 |
Uma dato Fahikai ( Leo Tiris ) |
Daurata |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
10 |
Uma foun |
Daramata |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
11 |
Uma Manu mera |
Daramata |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
|
12 |
Uma Leo Dato |
Daramata |
Fahinehan |
Fatuberliu |
Manufahi |
==================================
Informador : Viariatu Magalhaens & Pedro ne’ebé mak ajuda hodi ba visita fatin sira ne’ebé ligasaun ho estoria hirak ne’e, iha fulan outubro 2025
Amorino da Costa Mendes Sarmento “ Che Arino Lara 82 “
Estoria hirak ne’e presija piskiza ne’ebe Klean tan husi Piskizador sira ne’ebé sei tuir mai atu nune’e halo kompleta diak liu tan, nune’e bele sai referensia ba jerasaun sira tuir mai iha areia Sosoilojia no atropolojia.
Rekonhese mos katak estoria ne’ebé koko hakerek dok los husi sistematiku los nian no ortografiku núne’e husu deskulpa maibe espera loron ruma ema piskizador sira seluk ne’ebé tuir mai bele hakerek mais detailus no diak liu tan
hau Nia Agradese no Obrigado
- Xefi suku no Rai fahinehan
- Lia Nain Suku Fahinehan Katuas Veriatu Magalhaes no pedro nudar ema sosiadade Civil.
- Familia sira ne’eb’e uma sakarai Labatu.
- secretariadu suku fahinehan ne’ebé Ajuda kordena no komonika ho katuas Lia nain sakarai labatu.
- Diretur EBC fahinehan no familia ne’ebé Atende hau ho diak tebes durante loron tolu kalan 3 nia laran.
- Manorin sira iha EBC fahinehan No ESG paralelu 1912 fahinehan
“ lalehan sei sai sasin ba ita Hotu nia servi , Rai Mak sei konta ita hotu nia sakrefisu, loro leten mak sei haraik ba ita, rai mak sei habokur ita, malirin hanesan be malirin – matak hanesan Ai horis ba ita hotu, hodi hatutan ba nafatin.”