Habelar Informasaun

Perfil Suku Rotuto

ROTUTO NIA ORIGEN I

iha fatin ne'e, ema dahuluk Rotuto nia na'in, natadu hodi horik iha fatin ne'e, husi fatin ne'e, moris beiala Rotuto nia na'in, hodi hahoris gerasaun Rotuto nia emar sira ne'ebé tur hodi hakonu Rai Rotutu.

" Hoer bel fo haot, hoer bel fo Rae, hoer bel be tua, hoer bel boar mai, dai bel e-nene,hiur e-nene, Du nei meta lala, hoda lala, oed ma toe, oed ma ad nei ablai lau meat, bosa ba bosa,lako ba lako snuha hori tata la man hati" 

Fatin ne'e naran Sae bou - Nauhul, ne'ebé lokaliza iha kablaki lolon fatuk Dadir hodi tun to mai aitda, satalori no io - Rema, iha ne'e uma lulik dahuluk kurbei bei tali ne'ebé ohin loron hanaran uma Hinhat kabita.

Iha fatin ne'e iha objetus kulturais nian ne'ebé sai evidensia estoria kulturais suku Rotuto nian mak ita hare fatuk hada ba hela fatin, hatur fatuk tolu, ai buka tolu iha fatuk ida nia leten, tun fali mai iha satalori ita hetan fatuk hada, ho sadan / fatuk bosak tolu, tesik mai iorema hetan mós Ai ru ida ho naran Ai Ru Maubere ne'ebé tuir estoria tempo Dom boa ventura, ta hodi ba harii Bendera rin iha Luak Manufahi, ne'ebé ohin loron moris fali ai dak ida iha sadan parque Don Boa ventura nian.

Fatin ne'e, ohin loron administrativu governasaun nian partensia ba fali Municipio Ainaru, tamba estoria ne'ebé haktuir katak funu Dom ventura nian ne'ebé lakon funu 1912 mak tama tiha ba Ainaro maibé culturalmente fatin ne'e pertense ba Municipio Manufahi.

Hare husi aspetu Cultura nian, iha suku Rotuto konhese ukun Tolu ne'ebé iha ukun mean nian mak konta husi loro laka tai laka - loro mau Bermau hodi tun Mai, ukun mutin nian mak konta husi Rae toe lau, fatuk Dadir hodi tun mai no ukun metan nian mak husi haot me lau tun mai ur ilo leolara nian, hirak ne'e hotu mak hanaran rai sarin tolu,fatuk lalian tolu, ai ledik tolu, ukun Tolu, bandu tolu.

Lulik sira soman no kokous malu hodi hahoris gerasaun Rotuto " meta kou kou, liho mor mor, soro man kou soro, liman man taes lima" hodi ohin loron ema Rotuto barak hodi hela iha rai ne'e no namkari lemorai.

ETIMOLOGIA NO DIALETIKA SUKU ROTUTU 

Rotuto suku Ida neebe Nia lokalizado iha foho kablaki Nia hun.  Suku Rotuto kompostu husi Aldeia lima Mak hanesan Aldeia Sabou, aldeia Hatuhei, Aldeia Foehei, aldeia Berteni no aldeia Leofat.

Suku Rotuto Hare husi baliza mampamentu Nian suku Rotuto husi parte Norte baliza ho suku Mauchiga postu Administrativo fatubuilico, munisipio Ainaro, husi parte Leste baliza ho suku Letefoho, posto Administrativo Same, husi parte soul baliza ho suku Daisua no suku Grotu posto Administrativo Same,husi parte weste baliza ho suku Leolima, postu Administrativo Hato-udo, munisipio Ainaro.

Naran suku Rotuto foti husi Lian Mambae tuir dialetiku suku Rotuto ho limguagen original Mak " Mambae ", Mambae Rotuto Mak " Tou " neebe evolusaun limguagen husi Tou tuir dinamika misto limguagen Mak ohin loron konhesedu Mambae Rotuto Mak " Kase ".

Nunee Mak Etemologia naran Rotuto Mai husi liafuan mambae katak " Ro " Mak Ema , " Tu" mak " Bot " no " To " Mai husi liafuan " Tou " neebe Mak sai hanesan instrumentu komonikasaun no sai hanesan linguazen origien suku Rotuto, ho nunee " tou " Mak" Koalia "ho nunee Mak Ita kunjuga liafuan Rotuto nee ho sentidu katak Rotuto Mak" Ema bot Koalia ".

ROTUTO NIA ORIGEN II

Rotuto, suku Ida neebe,  lokalizado iha foho kablaki Nia hun, iha Suku Rotuto kompostu husi Aldeia lima Mak hanesan Aldeia Sabou, aldeia Hatuhei, Aldeia Foehei, aldeia Berteni no aldeia Leofat.

Iha Suku Rotuto ho total Uma kain  no habitantes kada Aldeia Hanesan tuir Mai nee Aldeia Sabou Uma kain 130 ho habitantes Mane 308 no Feto 176, Aldeia Hatuhei Uma kain 73 ho habitantes Mane 171 no Feto 176, Aldeia Berteni Uma kain 61 ho habitantes Mane 120 no Feto 127, Aldeia Foehei Uma kain 103 ho habitantes Mane 221 no Feto 240, Aldeia Leofat Uma kain 14 ho habitantes Mane 34 no Feto 30, nunee total Uma kain iha suku Rotuto hamutuk 381, total habitantes 1693 husi habitantes Mane  iha suku Rotuto hamutuk 854 no Feto 838, tuir dadus Neebe assesu husi apoio administrasaun suku Rotuto iha Fulan fevreiro 2025.

Suku Rotuto Hare husi baliza mampamentu Nian suku Rotuto husi parte Norte baliza ho suku Mauchiga postu Administrativo fatubuilico, munisipio Ainaro, husi parte Leste baliza ho suku Letefoho, posto Administrativo Same, husi parte soul baliza ho suku Daisua no suku Grotu posto Administrativo Same,husi parte weste baliza ho suku Leolima, postu Administrativo Hato-udo, munisipio Ainaro.

Dialetika ba komonikasaun Lor - Loron, nudar lingua Materna origen iha suku Rotuto Mak Mambae, versaun " TOU ", hodi nunee Mambae Rotuto Mak " TOU " Neebe ohin Loron ho evolusaun linguazen mambae moderno Mak nakfilak ba " KASE".

Suku Rotuto Nia mambae " TOU" Neebe iha Lian tetum Mak "TARUTU, LIAN,  KOALIA", Liafuan TOU nee rasik sai nudar lingua origen Suku Rotuto Mai husi Ema Nia hahu an KA natadu iha suku Rotuto neebe tuir lenda haktuir katak derepente Railakan TARUTU makas sinal Loke dalan nian fo dalan ba beiala sira tun husi loro leten Mai : 

" Tun husi Ro-man Mai, Toli Rotu-tou,Toli Mesak Rotu-Tou, soru loro Goulora".

no foho kablaki mos nunee natureza ilusaun nian TARUTU Mak hodi harii foho kablaki:

" Berlaka :  loro laka tai laka- loro mau beremau, Kaikasa no Rae toe Lau  - dadir "  Rona LIAN iha foho nee hatudu katak Anin boot.

Nunee mos avo beiala.sira tutur Rai hodi Moris Mai hahu ho Rai TARUTU Neebe fo dalan ba beiala sira hodi hahu an iha suku Rotuto

 "Hoer bel fo haot, hoer bel fo Rae, hoer bel be tua, hoer bel boar mai, dai bel e-nene,hiur e-nene, Du nei meta lala, hoda lala, oed ma toe, oed ma ad nei ablai lau meat, bosa ba bosa,lako ba lako snuha hori tata la man hati"

nunee Mak liafuan tou nudar origin Lian ba komonikasaun iha suku Rotuto, no husi Lian nee Mak hatudu sinal ba Moris nian tun husi Loron leten Neebe hodi predikadu LEO REI no sai husi Rai ho predikadu LEO RAI Neebe sentidu ba LEO Ne rasik Ema Boot, Ukun Nain,  Ema makas KA Ema Neebe Mak iha kbiit ou Ema Neebe Mak kaer poder hodi disisde no hakotu buat Ruma.

Nunee Mak Etemologia naran Rotuto Mai husi liafuan mambae katak " RO " Mak EMA , " TU" mak " BOT " no " TO " Mai husi liafuan " TOU "Mak  iha tetum katak TARUTU, LIAN KA KOALIA  "ho nunee  kunjuga liafuan Rotuto nee ho sentidu katak Rotuto Mak" EMA BOT KOALIA ".nunee Naran Rotuto foti husi palavra hirak nee, tau hamutuk Mak hodi hanaran Rai nee Naran ROTUTO Neebe ohin Loron nudar suku Ida iha Postu Administrativo Same, Municipio Manufahi.

nunee origen suku Rotuto Nia emar Neebe Mak ohin Loron Nafatin existe iha suku Rotuto  Mak Ema Sira Neebe sae husi Rai Mai iha sae bou -  Nauhul hodi horik iha fatin ne'e no husi fatin ne'e, moris beiala Rotuto nia na'in,  hodi hahoris gerasaun Rotuto nia emar sira ne'ebé tur hodi hakonu Rai Rotuto:

" Sae nei meta lala, hoda lala,  sae tuir eas niba, Lim Nai Rua,  tael hu Lim Nai Rua, oed ma toe, oed ma ad, oed ma tol oed ma hae,Kuku no badu, kuku id knia, badu oed maku, nei ablai lau meat, bosa ba bosa,lako ba lako snuha hori tata la man hati"

Iha Fatin hahu an nee Neebe nudar origen hahoris Rotuto, Fatin ne'e naran Sae bou - Nauhul, ne'ebé lokaliza iha kablaki lolon fatuk Dadir hodi tun to mai aitda, satalori no io - Rema, iha ne'e uma lulik dahuluk  kurbei bei tali ne'ebé ohin loron hanaran uma Hinhat kabita.

Iha fatin ne'e iha objetus kulturais nian ne'ebé sai evidensia estoria kulturais suku Rotuto nian mak ita hare fatuk hada ba hela fatin, hatur fatuk tolu, ai buka tolu iha fatuk ida nia leten, tun fali mai iha satalori ita hetan fatuk hada, ho sadan / fatuk bosak tolu, tesik mai iorema hetan mós Ai ru ida ho naran Ai Ru Maubere ne'ebé tuir estoria tempo Dom boa ventura, ta hodi ba harii Bendera rin iha Luak Manufahi, ne'ebé ohin loron moris fali ai dak ida iha  sadan parque Don Boa ventura nian.

Fatin ne'e, ohin loron administrativu governasaun nian partensia ba fali Municipio Ainaru, tamba estoria ne'ebé haktuir katak funu Dom ventura nian ne'ebé lakon funu 1912  mak tama tiha ba Ainaro maibé culturalmente  fatin ne'e pertense ba Municipio Manufahi.

Hare husi aspetu Cultura nian, iha suku Rotuto konhese ukun Tolu  ne'ebé iha ukun mean nian mak konta husi loro laka tai laka - loro mau Bermau hodi tun Mai, ukun mutin nian mak konta husi Rae toe lau, fatuk Dadir hodi tun mai no ukun metan nian mak husi haot me lau tun mai ur ilo leolara nian, hirak ne'e hotu mak hanaran rai sarin tolu,fatuk lalian tolu, ai ledik tolu, ukun Tolu, bandu tolu.

Lulik sira soman no kokous malu hodi hahoris gerasaun Rotuto " meta kou kou, liho mor mor, soro man kou soro, liman man taes lima" hodi ohin loron ema Rotuto barak hodi hela iha rai ne'e no namkari lemorai.

Objetus Sira Neebe hodi Rai Moris Mai iha Nanis no Balu eransa beiala Sira nian Neebe iha mundu moderno nudar  objetus komersial industria natural ba turistiku nian Mak iha suku Rotuto Riku mos atrasaun turistiku Natural Sira Mak Hanesan be Tiris, paisagem, ambiente  ho Nia Estoria hanesan Ai Ru maubere, foho,ar, fatuk kuak, be matan, Fatin estoriku,Fatin religioso, nomos iha potensia ba atrasaun turistiku agricultura nian hanesan Kafe,xa,baunila, tanzarina no seluk seluk Tan.

Ilustra husi Amorino Mendes 

Iha Estoria nee ilustrasaun husi parte Balu deit sae husi Rai nian,...

Maibe Kona ba tun husi Loron leten , sai husi Tasi ( ulu laha du Tasi, Suli sae, Suli sae A Suli Suli sae ) no husi Be matan Ai hun nian nomos husi aihoris no animal Sira sidauk bele deskobre .......

Ilustra deit husi Estoria Balu Neebe rona no akompanha husi sergala nian, Maibe la kompleto no la perfeitu Karik Balu Hatene klean bele haktuir hodi kompleta Diak Liu Tan, nunee Ita bele prezerva Estoria nee ba Rotutu oan Sira iha Futuru.