POTENSIA TURISTIKU IHA SUKU ROTUTO

Habelar Informasaun

Amorino da Costa Mendes Sarmento  

01.02.02.032

 

  1. Mapamentu suku Rotuto

Rotuto,  suku Ida ne’ebé administrativamente pertensia husi Municipio Manufahi, postu Administrativo Same, ne’ebé nia lokalizasaun besik ou iha los kablaki nian hun, ho nia total areal 12,70 km2 ne’ebé ho organigrama governasaun suku kompostu husi Aldeia Lima ( 5 )  ho nia populsauan mak hanesan ( 5 ), aldeia sabou ho populasaun  600 husi xefi familai 133, Aldeia hatuhei ho populasaun 348 husi xefi familia 73,  Aldeia Berteni ho Populasaun 264 husi xefi familia 65, Aldeia Foehei ho populasaun 439 husi xefi familia 133 no Aldeia Leofat ho populasaun 68 husi xefi familia 14, núne’e Suku Rotuto ho total nia Populasaun hamutuk 1719 no total xefi familia 398 ( dadus Rotuto junio 2026 ) .

Suku Rotuto nudar suku Ida ne’ebé geografikamente husi Loreosae ( Timur ) baliza ho suku Letefoho husi Parte Loro monu ( barat )  Baliza ho Suku leolima Postu Administrativo Hatoudu,municipio Ainaro, husi Parte Norte   ka parte foho ( Utara ) baliza ho suku Mauchiga, Postu asdministrativo  Hatubuilico, Municipio ainaro, husi Parte Tasi ou Parte Soul baliza  ho Suku Grotu no Suku Daisua postu Admiistrativo Same.

  1. Potensia Agricultura

Populasaun suku Rotuto moris ho vida agricultuor ne’ebé  lor – loron halo tos, nune’e produto ne’ebé sira iha,  mak hanesan talas, Ai farina, fehuk, kontas, koto no batar, maske nune’e povo  Rotuto nia moris barak liu dependensia ba plantas industria nian, tamba Atu sustenta moris povo Rotuto, ekonomikamente  dependensia liu ba Produtu kafe  no ikus – ikus ne’e komesa hakiak no dezenvolve produtu baunila no Maek no Tanzarina no seluk seluk tan ho quantidade ne’ebé mak kiik liu husi produtu Agricola hirak ne’ebé mak iha.

  • Typo Potensia turistiku iha suku Rotuto.

Suku Rotuto nudar suku Ida ne’ebé mak hela iha parte foho ho as husi Tasi ( ketinggian dari Permukaan Laut ) 240 to 550 m no suku Rotuto suku ida ne’ebé halaeu ho foho, no hafutar ho ai laran foho nian, ho natureza suku ne’ebé  forma karakter orijen cultural integradu iha moris lor- loron nian ,  hodi nune’e mak  suku Rotuto  sai fatin distinasuan Turistiku iha municipio Manufahi.

Kosederadu nudar fatin distinasaun turistiku iha municipio manufahi tamba iha suku Rotuto iha potensia Turistiku mais barak liu iha postu administrativo same kumpara ho suku  seluk ne’ebé existe iha  Same no  manufahi jerelmente.

 

Deviersidade  Typo Potensia atrativo natural  Turistiku iha suku Rotuto mak hanesan :

  1. Potensia eko turistiku ka ekolojiku turistiku  mak hanesan Foho Kablaki, foho  mude ka hliri, ai-laran ne’ebé haleeu suku rotuto ho nia ar fresku, be matan orijin ne’ebé sai husi Rai hanesan be matan Erafa ,be tiris manufahi Kuak no be tiris tesi Mai.  paisajen iha foho kablaki, foho hliri no iha suku Rotuto  hodi hateke ba tetuk luan  ne’eb’e eksotiku.

 

  1. Potensia Geo Turistiku iha suku Rotuto mak hanesan fatuk kuak “  Lea”, fatuk kabuar hanesan manu tolun “ haot Adi Maol Luli “  iha areadores Era Fa Ai Ramu no fatuk kuak  iha Hurma Soru Kablaki Lolon , fatuk carsit spesie hanesan Kristal iha kablaki tutun,  Rai Monu no Halai iha Mael meta, ne’ebé  halo let no kuak naruk  , rai hanesan Kuda kotuk Hle ha Ria,  osan mean nia ten , iha mael meta, Natureza nia furak,  foho as kablaki, foho mude ka hlire nia As.

 

  1. Potensia Turistiku Kultural iha suku Rotuto mak hanesan Fatuk dadir –kablaki lolon. fatin orijin hahoris Rotuto nia ema  ka beiala Rotuto  hahu an ba ,  Ai Tada, fatin horik dahuluk beiala Rotuto nian, Sata Lori fatin civilizasaun Rotuto ba dahuluk, be matan Era fa,  interligasaun ho be matan sira seluk iha siuku Rotuto, uma Lulik 68, sermonia fo han be matan ai hun, sermonia han batar, sermonia halo uma lulik,  musika tradisional ( tebe dai no dahur, sergala,ulik,  no se mane), sadan Antigo fatuk bosok sira iha suku Rotuto,  iha Ai tada no artezenatu ba produsaun sanan rai iha Suku Rotuto

 

  1. Potensia Turistiku historia iha suku Rotuto mak hanesan, AI Rú maubere iha io Rema, fatin cultural sira hanesan sita iha pontu 3, fatin akompamentu ba Falintil sira, iha hahi lebu kablaki tutun no seluk tan, fatin tiru malu entre Falintil sira Iha ai Ur mat brua 1986, Rotuto nudar Fatin levantamentu 20 Agusto 1982, no kampu sermonia ba levantamentu 20 agusto 1982 iha Urhei, no fatin subar ba falintil sira iha fatuk kuak  no Rai Kuak.

 

  1. Potensia ba Turistiku Relijioso iha suku Rotuto mak hanesan Rae Toe Lau – misa fatin iha kablaki tutun, foho hliri lau, tamba harri ona krus iha nia leten.

 

  1. Potensia Turismo industria edukatika mak hanesan kuileta kafe no nia prosesamentu nomos oinsa manutensaun , fo kaben no kuileta baunial.

 

  1. Infrastrutura Turistiku iha suku Rotuto mak hanesan Arku Bemvindu no  sentru informasaun turistiku iha Ailuli,  Foto Shoot no uma deskansa Iha ai meat hei, cafeteria iha sabou no foto shoot uma refresihing iha sabou io, inklui ho sinais turistiku no quadro informasaun ka reklame husi Gropu Trabalho Turismo Kumunitario Beleza Rai Ne matak No Uniku ( GTTK BERMAU ).

 

  1. Komonikasaun Turistiku ne’ebé kontinua promove intensivo deversidade turistiku husi Media Kumunitario  ofisial Suku Rotuto nian ba Atrativo Natural suku Rotuto nian ne’ebé  iha liu husi pajina Facebook no Youtube Sentru Informasaun Suku Rotuto, blooger               blogspot.com  nomos liu husi website Suku Rotuto www.Rotuto.suku.tl    

 

  1. Sitio ba distinasaun turistiku :

 

Total sitio no fasilidade ba distinasaun turistiku iha suku Rotuto mak hanesan :

 

  1. Foho kablaki ho nia paisajen no fatin peregrinasaun relijisoso
  2. Foho mude ka hlire ho nia paisajen fatin peregrinasaun relijisoso
  3. Esplorasaun ba natureza ( Ailaran )
  4. Highing Turism ( sae foho Kablaki no hliri )
  5. Be tiris Manufahi kuak
  6. Be tiris tessi mai
  7. Nau –hul no aitada ( Fatin moris ka hahu an beiala suku Rotuto / Orijin hahoris Rotuto nia emar ba dahuluk )
  8. Satalori fatuk ( fatuk hada ba dahulu Rotuto nia civilizasaun )
  9. Ai Ru Maubere ( iha io rema )
  10. Fatuk Karsit ( fatin kablaki tutun “ hahi lebu )
  11. rae toe Lau   ( Misa fatin iha kabalki tutun “ rae toe Lau “ )
  12. ( Fatin akoampamentu Falintil nian iha kablaki tutun
  13. Ai Ur mat Brua ( fatin tiru malu entre Falintil no Abri iha tinan 1986 )
  14. Berlaka lau ( Iha kablaki tutun )
  15. Fatuk kuak “ lea “ ( iha areadores Era fa )
  16. Be matan Era fa
  17. Fatuk haot adi maol luli ( Iha areadores Erafa )
  18. Kampu levantamentu no Rotuto en jeral fatin estoriku ba levanatemntu 20 agusto 1982
  19. Sabou io ho nia paisajen
  20. Rai monu no halai ne’ebé hamosu let entre area rua ( desafiu turismo )
  21. Atrasaun turistiku modern ‘foto shoot Rua’ : foto shoot erafa no fotoshoot sabou io, no uma gazebo ka uma ain as ba refreshing ida iha sabou io.
  22. Kafe no baunila ( Turistiku edukativo agricultura )
  23. Fasilidades turistiku mak hanesan ; uma deskansa ida, fatin kafetaria ida
  24. Intrumentu promosaun : media Kumunitario Suku Rotuto

 

Posted in

Amorino Mendes

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *